| Dobrodošli na forum Medžuslovjanskogo jezyka! Želajemo vam mnogo prijemnosti. Добродошли на форум Меджусловјанского језыка! Желајемо вам много пријемности. Welcome to Interslavic! We hope you enjoy your visit. Sejčas pogledajete naše forum kako gosť. To znači, že imajete ograničeny dostup do někojih česti forum i ne možete koristati vse funkcije. Ako li pristupite v našu grupu, budete imati svobodny dostup do sekcij preznačenyh jedino za členov, na pr. založeňje profila, izsylaňje privatnyh poslaň i učestničstvo v glasovaňjah. Zapisaňje se jest prosto, bystro i vpolno bezplatno. Сејчас погледајете наше форум како гость. То значи, же имајете ограничены доступ до некојих чести форум и не можете користати все функције. Ако ли приступите в нашу групу, будете имати свободны доступ до секциј презначеных једино за членов, на пр. заложеньје профила, изсыланьје приватных послань и учестничство в гласованьјах. Записаньје се јест просто, быстро и вполно безплатно. You're currently viewing our forum as a guest. This means you are limited to certain areas of the board and there are some features you can't use. If you join our community, you'll be able to access member-only sections, and use many member-only features such as customizing your profile, sending personal messages, and voting in polls. Registration is simple, fast, and completely free. Pristupite v našu grupu! Приступите в нашу групу! Join our community! Ako li už jeste člen, prijavite se, že byste mogli koristati vse možnosti: Ако ли уж јесте член, пријавите се, же бысте могли користати все можности: If you're already a member please log in to your account to access all of our features: |
- Pages:
- 1
- 2
| Galipoljski Srbski jęzik | |
|---|---|
| Tweet Topic Started: Nov 30 2010, 05:46 AM (1,001 Views) | |
| wannabeme | Nov 30 2010, 05:46 AM Post #1 |
|
Za Otomanske imperiji jedin broj Serbov byl je naseľen v Galipolě v segdašněj Turskoj. Te Serbi sųt uspěli shraniti govor sredněvěkovnyh Serbov iz Bosny i Raškoj i v 21 věku. A sdě vam dam tekst napisan galipoľskim Serbinom v 2010. Toj tekst je bezrazničen onomu języku ktorym je govoril i pisal car raški Stefan Dušan Nemaňić i kraľ bosenski Tverdko Kotromanović. Toma Sloven, Mihailo Amorijats i Lav Jermenin jekada su vojovasta vukupe u sluşbi Turtşina Vardana ki je dvigaw vustanak 803. protu tsara Nikifora. ● Joşt dokolu je Lav V vladaw vu Tsarigradu Toma, Sloven iz Malije Azije, ukupiw je uz pomotşj Arabljan vu pogranitşnoj krajini vjelki i şarenoliki rat od Arabljan, Persijanats, Jermen i Kavkaskih plemen. Mala Azija bila je lasna za dvizanje boja ponje vjelkoga tşisma niritşjih Slovjen. Toma je nastupaw jako obranik ikon, dajutşji sebe jako Konstantina VI bezakono lişenoga prestolija. Tatse je dobiw i ki su se protivili ikonoklastitşkoje polititsi tsarigradskije vlade. ● Ovi pohod dobiw je vsenarodni obraz kir se Toma vutşiniw za brana naroda ştom pokrenu narodije srıdite radi daşbin i dzlouporab tsarskih tşinovnik. Boj je bjeglo biw u vsej Malije Aziji a Mihailu su verne od 6 tem ostale takmo 2 temu Opsikija i Armenijaka. ● Toma se daw za tsara a venats je dobiw od ruku antiohijskoga patrijarha, a tere i kalifov blagoslov. Podrışka Kivireotskije teme stavila mu je na raspolog korablije kiv se prebatsiw u Trakiju ter je pridobiw ikonofilski nastan evropskije tşestitsi tsarstva. Kontsov 821.g Toma je vuzew Tsarigrad, opsedaw ga 1 leto, nu bez uspeha. Pobedu Mihaila II dodala je pomotşev bowgarskoga Kana ki je sa svojov vojskov doşaw pred Tsarigrad. Toma morade da prekine opsad a jego rat se stratiw. Sa manjiv powkov uteče vu Arkadiopolj kade je joşt jekolko mesets daw otpor nu je hiten tere pogubijen. Kostas Dragolyuboglou Galıbolu tşereşenj 2010 Edited by wannabeme, Nov 30 2010, 05:47 AM.
|
![]() |
|
| wannabeme | Nov 30 2010, 05:59 AM Post #2 |
|
Toma Sloven, Mihailo Amorijats i Lav Jermenin jekada su vojovasta vukupě u službi Turčina Vardana ki je dvigaw vustanak 803. protu cara Nikifora. ● Jošt dokolu je Lav V vladał vu Tsarigradu Toma, Sloven iz Malije Azije, ukupił je uz pomoć Arabljan vu pograničnoj krajini vjelki i šarenoliki rat od Arabljan, Persijanac, Jermen i Kavkaskih plemen. Mala Azija bila je lasna za dvizanje boja ponje vjelkoga čisma nirićih Slovjen. Toma je nastupał jako obranik ikon, dajući sebe jako Konstantina VI bezakono lišenoga prestolija. Tace je dobił i ki su se protivili ikonoklastičkoje politici carigradskije vlade. ● Ovi pohod dobił je vsenarodni obraz kir se Toma vučinił za brana naroda štom pokrenu narodije srdite radi dažbin i dzlouporab carskih činovnik. Boj je bjeglo bił u vsej Malije Aziji a Mihailu su verne od 6 tem ostale takmo 2 temu Opsikija i Armenijaka. ● Toma se dał za cara a venac je dobił od ruku antiohijskoga patrijarha, a tere i kalifov blagoslov. Podržka Kivireotskije teme stavila mu je na raspolog korablije kiv se prebacił u Trakiju ter je pridobił ikonofilski nastan evropskije čestici carstva. Koncov 821.g Toma je vuzeł Carigrad, obsedał ga 1 leto, nu bez uspeha. Pobedu Mihaila II dodala je pomoćev bołgarskoga Kana ki je sa svojov vojskov došał pred Carigrad. Toma morade da prekine obsad a jego rat se stratił. Sa manjiv połkov uteče vu Arkadiopolj kade je jošt jekolko mesec dał otpor nu je hiten tere pogubijen. Kostas Dragolyuboglou Galıbolu čerešenj 2010 1) Medieval Serbian and Slovenian has always "re" instead of OCS "že" so that "ki že, kogo že" is "kire, kogore". Untill today used in Slovenian and some Serbian words espetialy in questions and relative pronouns. kadere, gdere, ktore, nikamore itd. 2) Instrumental sing. feminine is -ov similar to Czech and Slovak -ou. 3) hyper hard ł in today serbian = -o- and when in -oł then =u 4) older declension ![]() Edited by wannabeme, Nov 30 2010, 06:08 AM.
|
![]() |
|
| nonik | Dec 2 2010, 04:28 PM Post #3 |
|
Za Otomanske imperiji jedin broj Serbov byl je naseľen v Galipolě v segdašněj Turskoj..........................Interesno, Az neznah ovo. Te Serbi sųt uspěli shraniti govor sredněvěkovnyh Serbov iz Bosny i Raškoj i v 21 věku.........................To jest više interesno ot prvego. A sdě vam dam tekst napisan galipoľskim Serbinom v 2010. Toj tekst je bezrazničen onomu języku ktorym je govoril i pisal car raški Stefan Dušan Nemaňić i kraľ bosenski Tverdko Kotromanović.......................................................I ovo jest najviše interesno ot prvego i vtorego:) I što byh ja ještie skazal više, pročitah ovih iz´rečeniej kojihže ty jesi napisal. Jest to mnoho interesno i velika hvala tebie za ovi texti. Nonik |
![]() |
|
| BYKCAH | Apr 7 2011, 05:47 PM Post #4 |
|
Сяян запис. Мени йе овдѣ прѣ свега занимљива граматика писания. Найпрѣ пада у очи стари облик родитељнога падежа множине, са празним наставком ("од племен", "ради злоупораб царских чиновник"). Затим старийи облик женскога творитељнога падежа йеднине ("са свойов войсков, са мањив полков"). Али и чување старийега облика "ву" - данашњи предлог "у". Затим примѣр мѣстнога падежа йеднине, непостойећега у данашњем србском (односном тршићком) йезику: "ву купе". Штета што овога нема и више. Ако неко зна гдѣ се може наћи више записа на говору Галипољских Срба, било би лѣпо да се овдѣ постави веза. |
![]() |
|
| wannabeme | Apr 7 2011, 11:15 PM Post #5 |
|
Ovaj zapis sam ja dobio od prijatelja koji zna jednog starog čiču Galipoljskog Srbina, kojega je njegova baka naučila tom jeziku. On je jedini ostao ili bio ostao. Ne znam da li je još živ, jer je tada imao oko 70 godina, ali znam da njegova djeca i unuci ne umiju taj jezik. Šta ćeš, nek sve propadne, kad niko ne umije cijeniti Vukov rad i muku, nego bi sve servirano gotovani. |
![]() |
|
| BYKCAH | Apr 8 2011, 02:29 AM Post #6 |
|
Видѣх да се човѣк зове Костас Драгољубоглу, што би због наставка презимена могло значити да йош увѣк живи у Турской? А дѣца и унуци њега, гдѣ живе? Нађох да Галипољци после првога свѣтскога рата бѣху пресељени у Македонийу у околину Пехчева. Камо среће да Вук ништа не радияше (ако се прогон словѣнских рѣчи, причастия и падежних облика уопште може назвати "радом"), не би ни йезик био сведен на йезик некога села (и то "сасвим случайно" баш његова родна) а граматика унакажена. На примѣр, због његове глупости ми (више) не говоримо "на улицах", попут свих осталих Словѣна и свих србских писаца прѣдтршићкога раздобља, него искварено "на улицама", што йе погрешнийе него ли казати "причам са жену". Прво, макање гдѣ му мѣсто нѣйе, прѣдставља двоструку грѣшку, и у бройу и у падежу, док друго прѣдставља грѣшку само у падежу. |
![]() |
|
| wannabeme | Apr 8 2011, 12:30 PM Post #7 |
|
Galipoljce su po odlazku Turak deportovali vu juznu Makedoniju a pocetkom balkanskih ratov vracaju se sami u Galipolje. Sto se tice srpskih govor, izvoli mi reci gde se govorilo « na gorah» umesto danasnjega «na gorama». Takmo na ostrvih i vu cajkavskih i kajkavskih dijalektih. A isti taj selski govor takmo u Lici, Baniji, Kordunu, Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, Raskoj, Zlatiboru, Macvi, Sremu i Slavoniji. Ali sta je vec to? Tek 80% Jugoslovenov. |
![]() |
|
| BYKCAH | Apr 8 2011, 04:32 PM Post #8 |
|
У разних крайевах србских земаљ. Прѣ свега у областих зетско-санџачких и косовско-ресавских говор и у Войводини. А како Павле Ивић писаше у књизи "Српски народ и његов йезик", и у Мачви и Поцерини. У йужной Црной Гори се дан данас по селах говори "о женаХ", "по улицаХ", "по ливадаХ", "при кућаХ", "о сећањаХ", "о болестиХ", "о приятељаХ", и тако даље. А многи од њих се йош увек осѣћайу Србими. Остали србски говори найвећим дѣлом пате од недостатка гласа Х, тако да йе њихов мѣстни падеж найчешће крњи, без гласа Х. Уколико гледаше серийу "Село гори...", могаше чути мноштво мѣстних падеж, на примѣр "по врзинА", "по њивА", "по болницА", "по женА", "на рукА", "у шакА", "у панталонА", "у гаћА", итд. "А" йе дуго, и доста личи на нагласак коришћен у йужной Црной Гори. Али, я лично од старога сељака из околине Рековца (област кос-рес нарѣчя) чух облике "на трешњаХ" и "по кућаХ", и не могах вѣровати свойим ушим! Што се тиче Войводине, данас йе мѣстни падеж тамо скоро изумро, због найезде такозванога књижевнога йезика, али йе у врѣме Вуково био сасвим уобичайен, толико да Вук мораше писати чланак у Србских новинах како би убѣдио људе да га не користе. Довољно йе погледати примѣре у србско-войвођанских писац, попут Гаврила Венцловића, Орфелина, Йеротея Рачанина, Стевана Мразовића, Милована Видаковића, Бранка Радичевића, Лаза Костића, али и Сава Мркаља, Доситея Обрадовића, Йове Йовановића Змая и других. Мѣстни падеж постояше до протѣривања Срб и у околини Бенковца, у то у говору херцеговачкога нарѣчя. Примѣри су "по виноградийе(х)", "по селийе(х)", "по подворница(х)". Савѣтуйем ти погледати дѣло Йеротея Рачанина "Путешествийе к граду Йерусалиму" из 1727 године. Ако немаш врѣмена све читати, овдѣ можеш видѣти мой кратки осврт на граматику дѣла А овдѣможеш видѣти мойе доста опширно писанийе о правом мѣстном и датељном падежу множине нашега йезика, са мноштвом примѣр из разних србских крайев. |
![]() |
|
| wannabeme | Apr 8 2011, 05:33 PM Post #9 |
|
Pogledao sam si vse tvoje linke i primere. Laicko oko ne bi primetilo da predlog «po» zahteva dativ a ne lokativ. Tako da je od iskona pravilno reci «po poljam» a «po poljah» moze reci samo onaj jadnik koji pokusava govoriti ruskou gramotou ali ni to ne ume pravilno primeniti. Zar nije tako? Ja nesam protiv staroga lokativa ali njega se mora pravilno upotrebljavati i me mesati sa druzim padezem. |
![]() |
|
| BYKCAH | Apr 8 2011, 06:23 PM Post #10 |
|
Очигледно не прочита мойе писанийе о прѣдлогу "по". Прѣдлог "по" се у старословѣнском коришћаше са трима падежима: винитељним (као и данас у србском, "идем по плату"), датељним (са значењем "поврх", примѣр "Идемо по церквам") и са мѣстним (са врѣменским значењем, "после", примѣр "видимо се по суботи"). У старом србском се изгуби употрѣба са датељним и пређе на мѣстни ("по церквам" пређе у "по церквах" ), као што бѣше случай у већини словѣнских йезик, док у руском бѣше обрнуто (сачува се "по улицам" а употрѣба са мѣстним готово нестаде). Вуку бих много штошта од његових глупости могао опростити, и крађе књиг, и шуровање са Аустрийом и њенима службама, и порнографийу, можда чак и латинично слово "ј", али његов свѣсни прогон мѣстнога и датељнога падежа множине не могу и никада нећу. Я их користим свакодневно, на послу, на улицах, у писаниях, свуда. Људи ме из почетка гледаху чудно, они койи ме знайу данас то више и не примећуйу. Понеки чак "погрѣше" па га несвѣсно употрѣбе у разговору са мном. Edited by BYKCAH, Apr 8 2011, 06:24 PM.
|
![]() |
|
| wannabeme | Apr 8 2011, 07:18 PM Post #11 |
|
Malo zeznuto pises. Pises mesTni ali svesni umesto svesTni. Isti problem su imali mnozi slavjanoserbisti pre tebe koji pisahu kako koji stize bez reda i poredka, nego kako im pero padne na hartiju. I to je Vukova vinost.
Edited by wannabeme, Apr 8 2011, 07:20 PM.
|
![]() |
|
| BYKCAH | Apr 8 2011, 07:36 PM Post #12 |
|
Када бих писао "месни" или "мѣсни", то би било двосмислено, йер већина Срб не зна да ѣ иде уз "мѣсто", али не и у "месо". Док "свѣсни" нѣйе двосмислено, зар не? И йош нешто веома, веома занимљиво: Ако се не варам, ово йе ДВОЙИНА!!!! ostale takmo 2 temu Свака част Костасу Драгољубоглуу, штета само што нема више писаний од њега, и што немаше у његовом писанийи примѣра других множинских падеж, местнога, датељнога и творитељнога. Свиђа ми се твой став о мѣстном падежу. То йе за поштовање. Надам се да ћеш га и користити, макар поврѣмено. |
![]() |
|
| wannabeme | Apr 12 2011, 12:22 PM Post #13 |
|
Prijatelju, nije bila recz o zapisivanju glasa jat, niti o dvosmislenosti, jer su srpske reczi svakako dvosmislene po naszoj ortografiji, nego o “stni“ vs “sni“. Ne moze jednom ovako, drugi put onako nego mora se biti dosledan i principijalan. Ako piszesz mestni onda piszi i svestni jer obje reczi dolaze od mesto i svest. Ali ako piszesz svesni onda piszi i mesni. Ne valja variti satarasza u jeziku. Edited by wannabeme, Apr 12 2011, 12:27 PM.
|
![]() |
|
| pedza | Apr 12 2011, 12:27 PM Post #14 |
|
Zapitanje dlja Vuksana, za što si protiv upotrebjanju bukvi J v kirilice, ali upotrebjaš љ, њ, ћ, ђ? I nih Vuk izumil.
|
| »V velikomu narodam geniju se gnezdo tkaje« -- Vladika Petar II Petrovič Njegoš | |
![]() |
|
| BYKCAH | Apr 12 2011, 04:41 PM Post #15 |
|
Одповедь для Ваннабемеа: Ты в праве, од сейчас буду йедино писати с -стно, значи "мѣстни" и "свестни". Одповедь для Педьи: буква J йе из латинского алфабета, а не из килирского. Букви Љ и Њ сут сложени из кирилских букв Л + Ь и Н + Ь. Буква Ћ йе из старих кирилиских писаний. Сей йе мойе меджуразвезанйе, между Вуковими и старими буквами. Латинской букви J в кирилице не могу трпети, остатне букви могу. Edited by BYKCAH, Apr 12 2011, 04:42 PM.
|
![]() |
|
| Go to Next Page | |
| « Previous Topic · Fonologija i pravopis · Next Topic » |
- Pages:
- 1
- 2








2:14 PM Jul 11